A: Osobe sa dijabetesa imaju veću vjerovatnoću da će imati ozbiljne komplikacije od COVID-19. Općenito, ljudi s dijabetesom češće imaju teže simptome i komplikacije kada su zaraženi bilo kojim virusom. Vaš rizik da se jako razbolite od COVID-19 će vjerovatno biti manji ako se vaš dijabetes dobro vodi.
Može li COVID-19 povećati šećer u krvi kod dijabetičara?
Pacijenti mogu imati viši nivo šećera u krvi kod infekcija općenito, a to se svakako odnosi i na COVID-19, tako da je neophodan bliski kontakt sa vašim zdravstvenim timom kako biste bili sigurni da primate odgovarajuće tretmane ili doze inzulina.
Da li različiti tipovi dijabetesa različito reaguju na COVID-19?
Dok tip dijabetesa ne utiče na odgovor osobe na korona virus, utiče na to koliko se dobro upravlja dijabetesom ili da li imaju prateće bolesti kao što su gojaznost ili hipertenzija.
Koliko je potrebno za oporavak od COVID-19?
Srećom, ljudi koji imaju blage do umjerene simptome obično se oporave za nekoliko dana ili sedmica.
Ko su u većem riziku od razvoja ozbiljne bolesti od COVID-19?
Stariji ljudi i oni sa osnovnim zdravstvenim problemima kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, hronične respiratorne bolesti i rak imaju veću vjerovatnoću da razviju ozbiljne bolesti.
Pronađeno je 26 povezanih pitanja
Koje starosne grupe su u većem riziku od COVID-19?
Uzorak tumačenja: U poređenju sa osobama od 18 do 29 godina, stopa smrtnosti je četiri puta veća kod 30- do 39-godišnjaka, i 600 puta viša kod onih koji imaju 85 godina i više.
Koja osnovna zdravstvena stanja dovode osobu u opasnost od teškog COVID-19?
CDC je objavio kompletnu listu zdravstvenih stanja koja odrasle osobe stavljaju u visok rizik od teškog COVID-a. Lista uključuje rak, demenciju, dijabetes, gojaznost, visok krvni pritisak, hroničnu bolest pluća ili bubrega, trudnoću, bolesti srca, bolesti jetre i Daunov sindrom, između ostalog.
Koliko dugo pacijent može osjećati posljedice COVID-19 nakon oporavka?
Stariji ljudi i ljudi sa brojnim ozbiljnim zdravstvenim problemima najvjerovatnije će doživjeti dugotrajne simptome COVID-19, ali čak i mladi, inače zdravi ljudi mogu se osjećati loše sedmicama ili mjesecima nakon infekcije.
Možete li se oporaviti kod kuće ako imate blagi slučaj COVID-19?
Većina ljudi ima blagu bolest i mogu se oporaviti kod kuće.
Jesu li tri sedmice dovoljne za oporavak od COVID-19?
Anketa CDC-a otkrila je da se jedna trećina ovih odraslih osoba nije vratila u normalno zdravlje u roku od dvije do tri sedmice nakon pozitivnog testiranja na COVID-19.
Kako COVID-19 utiče na osobe sa dijabetesom?
Rane studije su pokazale da je oko 25% ljudi koji su otišli u bolnicu s teškim COVID-19 infekcijama imalo dijabetes. Oni sa dijabetesom su imali veću vjerovatnoću da će imati ozbiljne komplikacije i umrijeti od virusa.
Da li krvna grupa utiče na rizik od teške bolesti od COVID-19?
Zapravo, nalazi sugeriraju da se ljudi s krvnom grupom A suočavaju sa 50 posto većim rizikom da im je potrebna podrška kisikom ili ventilator ako se zaraze novim koronavirusom. Nasuprot tome, čini se da ljudi s krvnom grupom O imaju oko 50 posto smanjen rizik od teškog COVID-19.
Šta su COVID-19 nožni prsti?
Erythema pernio, poznata kao prehlada, često je prijavljivana kod mlađih osoba sa blagim COVID-19 do te mjere da su zaslužile nadimak "COVID nožni prsti". Međutim, razlog njihovog razvoja još nije očigledan.
Da li vakcina protiv COVID-19 povećava šećer u krvi?
Ne postoji poznata interakcija sa vakcinom i lekovima za dijabetes, pa je važno da nastavite sa uzimanjem lekova i insulina. Neki pacijenti sa dijabetesom imaju više šećera u krvi 1-7 dana ili više nakon vakcine, tako da pažljivo pratite šećer u krvi nakon vakcinacije.
Koje su neke od dugotrajnih nuspojava COVID-19?
Prošla je puna godina od početka pandemije COVID-19, a zapanjujuće posljedice virusa i dalje zbunjuju doktore i naučnike. Posebno zabrinjavajuće za liječnike i pacijente su dugotrajne nuspojave, kao što su gubitak pamćenja, smanjena pažnja i nemogućnost pravilnog razmišljanja.
Može li COVID-19 oštetiti organe?
Istraživači sa UCLA su prvi koji su stvorili verziju COVID-19 kod miševa koja pokazuje kako bolest oštećuje druge organe osim pluća. Koristeći svoj model, naučnici su otkrili da virus SARS-CoV-2 može zaustaviti proizvodnju energije u ćelijama srca, bubrega, slezene i drugih organa.
Koji su neki simptomi COVID-19?
Osobe sa COVID-19 prijavile su širok spektar simptoma, u rasponu od blagih simptoma do teške bolesti. Simptomi se mogu pojaviti 2 do 14 dana nakon izlaganja virusu. Simptomi mogu uključivati: groznicu ili drhtavicu; kašalj; kratak dah; umor; bolovi u mišićima ili tijelu; glavobolja; novi gubitak ukusa ili mirisa; Upala grla; začepljenost ili curenje iz nosa; mučnina ili povraćanje; dijareja.
Šta da radim ako imam blage simptome COVID-19?
Ako imate blaže simptome kao što su groznica, otežano disanje ili kašalj:
● Ostanite kod kuće osim ako vam nije potrebna medicinska njega. Ako ipak treba da odete, prvo pozovite svog ljekara ili bolnicu za upute.● Obavijestite svog doktora o svojoj bolesti.
Koliko loš može biti blagi slučaj COVID-19?
Čak i blagi slučaj COVID-19 može imati neke prilično jadne simptome, uključujući iscrpljujuće glavobolje, ekstremni umor i bolove u tijelu zbog kojih se ne možete osjećati ugodno.
Koje su neke neurološke dugoročne nuspojave COVID-19 nakon oporavka?
Pokazano je da razne neurološke zdravstvene komplikacije opstaju kod nekih pacijenata koji se oporave od COVID-19. Neki pacijenti koji se oporave od bolesti mogu nastaviti imati neuropsihijatrijske probleme, uključujući umor, 'zamućen mozak' ili konfuziju.
Šta se događa ako osoba oporavljena od COVID-19 ponovo razvije simptome?
Ako se prethodno zaražena osoba oporavila klinički, ali kasnije razvije simptome koji upućuju na infekciju COVID-19, treba ih staviti u karantin i ponovo testirati.
Koji su mogući mentalni simptomi nakon oporavka od COVID-19?
Mnogi ljudi koji su se oporavili od COVID-19 izjavili su da se ne osjećaju kao sami: doživljavaju kratkoročni gubitak pamćenja, konfuziju, nemogućnost koncentracije i jednostavno se osjećaju drugačije nego prije zaraze.
Da li su ljudi sa ozbiljnim hroničnim zdravstvenim stanjima izloženi većem riziku od ozbiljne bolesti od COVID-19?
Svi ljudi sa ozbiljnim hroničnim zdravstvenim stanjima poput hronične plućne bolesti, ozbiljnog srčanog oboljenja ili oslabljenog imunološkog sistema imaju veću vjerovatnoću da će se ozbiljno razboljeti od COVID-19.
Da li su pacijenti sa hipertenzijom pod povećanim rizikom od teške bolesti od COVID-19?
Hipertenzija je češća s godinama i među crncima koji nisu latinoamerikanci i osobama s drugim osnovnim zdravstvenim stanjima kao što su gojaznost i dijabetes. U ovom trenutku, ljudi čije je jedino osnovno zdravstveno stanje hipertenzija mogu biti pod povećanim rizikom od teške bolesti od COVID-19.
Da li su ljudi sa hroničnim zdravstvenim stanjima poput hipertenzije izloženi povećanom riziku od COVID-19?
Pandemija COVID-19 navela je mnoge ljude da se odreknu praćenja i liječenja hroničnih zdravstvenih stanja kao što je hipertenzija (visok krvni pritisak). Sada je sasvim očito da ljudi s hipertenzijom također imaju veću vjerovatnoću da razviju teške komplikacije od koronavirusa.
