Ljudi mogu iznenada oglušiti kao komplikacija virusa, ili izgubiti sluh tokom vremena zbog bolesti, oštećenja živaca ili ozljeda uzrokovanih bukom. Otprilike 1 do 2 od 1 000 beba se rađa sa značajnim gubitkom sluha, često zbog genetskih faktora.
Možete li odjednom oglušiti?
Iznenadni senzorineuralni („unutrašnje uho”) gubitak sluha (SSHL), uobičajeno poznat kao iznenadna gluvoća, je neobjašnjivi, brzi gubitak sluha odjednom ili tokom nekoliko dana. SSHL se dešava jer nešto nije u redu sa čulnim organima unutrašnjeg uha.
Možete li postati gluvi?
Neki ljudi se rađaju a da ne mogu čuti, dok drugi iznenada postanu gluvi zbog nesreće ili bolesti. Kod većine ljudi simptomi gluvoće postepeno napreduju tokom vremena. Neka stanja mogu imati gubitak sluha kao simptom, kao što je tinitus ili moždani udar.
Koje su šanse da oglušite?
Oko 2 posto odraslih u dobi od 45 do 54 godine imaju onesposobljavajući gubitak sluha. Stopa se povećava na 8,5 posto za odrasle u dobi od 55 do 64 godine. Gotovo 25 posto onih u dobi od 65 do 74 godine ima onesposobljavajući gubitak sluha. Stopa se povećava na skoro 50 posto onih koji imaju 75 i više godina.
Koji su znaci oglušivanja?
Znakovi i simptomi gubitka sluha mogu uključivati:
- Prigušivanje govora i drugih zvukova.
- Poteškoće u razumijevanju riječi, posebno u pozadini pozadinske buke ili u gomili.
- Poteškoće sa slušanjem suglasnika.
- Često tražiti od drugih da govore sporije, jasnije i glasnije.
- Potrebno je pojačati glasnoću televizije ili radija.
