Falsifikabilna tvrdnja je ona za koju postoji neko zapažanje (ili skup zapažanja) koje bismo mogli napraviti da bi nam pokazalo da je tvrdnja lažna Da smo napravili ovo zapažanje, u suštini bismo morali zaključiti ili da je dotična tvrdnja bila lažna, ili da je naše zapažanje bilo loše.
Kako znate da li je potraživanje krivotvorivo?
Tvrdnja je lažljiva ako postoje određena zapažanja koja bismo mogli dati i koja bi nam govorila da je tvrdnja netačna -- određeni načini na koje svijet ne bi mogao biti vidljiv da je tvrdnja istinita.
Šta se mora falsifikovati?
Hipoteza ili model se naziva falsifikabilnim ako je moguće zamisliti eksperimentalno zapažanje koje pobija ideju o kojoj je riječOdnosno, jedan od mogućih ishoda osmišljenog eksperimenta mora biti odgovor, koji bi, ako se dobije, opovrgao hipotezu.
Zašto je toliko važno da se potraživanje može falsificirati?
Za mnoge nauke, ideja krivotvorenja je koristan alat za generisanje teorija koje se mogu provjeriti i realistične. … Ako se testira lažljiva teorija i rezultati su značajni, onda ona može postati prihvaćena kao naučna istina.
Koje potraživanje nije krivotvorivo?
Tvrdnje koje se ne mogu falsifikovati su one koje zaista motivišu ljude. Formulacija Bena Shapira koja suprotstavlja “činjenice” i “osjećaje” zvuči ohrabrujuće, ali postoji fundamentalni problem: dok tvrdnje koje se mogu falsificirati imaju čvrstu naučnu logiku, tvrdnje koje se lažiraju zapravo ne motiviraju ničije postupke
