Sluge su obično radile četiri do sedam godina u zamjenu za prolaz, sobu, pansion, smještaj i naknadu za slobodu. Iako je život plaćenog sluge bio surov i ograničavajući, to nije bilo ropstvo. Postojali su zakoni koji su štitili neka njihova prava. … Kako je rasla potražnja za radnom snagom, rasli su i troškovi plaćenih slugu.
Kada su im istekli periodi službe, šta su uradili ugovorni sluge?
Kada im je istekao period službe, ugovorni sluge bili su primorani da plate naknadu da bi stekli slobodu.
Šta su službenici radili?
Neke plaćene sluge su služile kao kuvari, baštovani, domaćice, terenski radnici ili opšti radnici; drugi su naučili specifične zanate kao što su kovački zanat, žbukanje i zidanje cigala, koje su kasnije mogli izabrati da pretvore u karijeru.
Šta ugovornim slugama nije bilo dozvoljeno da rade?
Zajamčene sluge se nisu mogle udati bez dozvole svog gospodara, ponekad su bile predmet fizičkog kažnjavanja i nisu dobijale zakonsku naklonost od suda. Naročito žene pod ugovorom mogu biti silovane i/ili seksualno zlostavljane od strane svojih gospodara.
Kakva su bila iskustva ugovorenih slugu i robova?
Kako su bila slična iskustva ugovorenih slugu i robova u Chesapeakeu i na Karibima? … Na Karibima je prelazak na robovski rad bio brži jer je ponuda plaćenih slugu bila neadekvatna. S robovima se brutalno postupalo koristeći kodeks sile i terora.
